Muitalus sámiid birra

av Johan Turi

[ČAKČA- JA DÁLVEJOHTIN]

21

Čakčageasi birra

Sápmelaččaid luksa johttáma birra Norggas, go boazu álgá luksa háliidit su vierus mielde

Go álgá rássi goldnagoahtit, de boazu háliidišgoahtá jeahkála borrat. Ja Mearariikkas lea vánis jeagil, Mearariikkas lea eanas sajiin beare rásseeatnan.

De sámit álget rátkkašit dakkár biirriin, gos ii soaba johtit ovttas, dakkár biirriin, gos lea viđa daihe gávcci duháha árvosaš eallu. Ja boares áiggis eai leat atnán gárddiid, muhto dušše jalges dievás leat sii rátkán, ja jos lea lahka jávrenjárga, dat lea hui buorre. Ja de das álget nuppi oasi bohccuin1 baldalit, čuggejit soppiin bohcco bahtii, ja dat manná eret. Ja dan2 nuppi oasi bohccuid guđđet livvadit, ja nu mannet nuppi ravdii ealu, ja de botkejit gaskat. Ja dat lahkki3, mii lea báhcán go nuppit leat baldalan bohccuideaset čača, dat báhcán lahkki lea dál jur čielggas. Ja de dat vuojehuvvo eret dan meare guhkás ahte ii oidno, vai eai mastta.

Ja dat nubbi lahkki lea ain searveeallu. Dat livvadahttet das ja álget dan nuppi lahki bohccuid baldalit seammálági, čuggejit bohcco bahtii. Ja muhtun boazu manná oktanaga nuppe ravdii, ja muhtun boazu lea nu jállu, ahte viggá manjás, iige baldo vaikko časkkálii, ja dan ferte viegahallat dasságo oažžu eret doppe. Ja dat dahká olu bahás – dat ballájit dat bohccot, mat ledje guđđojuvvon, ja jos velá lea hilbes olmmoš viegahallame, dat baldá olu bahábut. Ja dat rátkkagoansta lea dakkár, ahte dat ii ábut ahte lea gievra daihe falli viehkat, muhto guhte lea čeahppi rátkit – ja dan čehppodahkii gullá eanemus, guhte lea siivui ja ii vikka hoahpus lihkadit. Dat guđet suhttet ja álget viegahallat ja velá gilljot 22beatnagiiguin – ja de bohccot ruhttet ja seahkanit ja de šaddá ođđa bargu, ja dan sivas dávjá suhtadit. Ja gos leat hilbessorttat olbmot, das lea váivves rátkka ja olu eanet bargu, muhto go leat čeahpes rátkit, dalle lea beali ja velá eanet álkit rátkka.

Ja go dál dat nuppitnai leat čuoldán seammáládje iežaset bohccuid, dál šaddá fas botkenáigi, ja de dál fas botkejit ja dolvot dan báhcán binná fas nuppi guvlui jávkkohahkii4. Ja jos beaivi velá lea, de guđostahttet veháš ja de livvadahttet ja álget fas seammá ládje čuoldit nuppi oasi bohccuideaset. Ja go leat fas ožžon veháš čorraga, de fas vuojehit dohko, gosa leat vuosttaš čorraga dolvon.

Ja de dál nohká beaivi, ja de čoagganit isidat čoahkkái árvalit, gosa soahpá bidjat guđege lahki ealus. Ja go leat soahpan, gosa galget guđege lahki bidjat, de vulget reainnárat juohke lahkkái. Dat leat dál golbma lahki, okta lahkki lea searvelahkki, ja searvelahkkái galget maiddá rađiiduvvot reainnárat goappašiid5 lahki olbmuin. Ja dat dahkko6 maid nu.

Ja go lea buorre dálki, de dalle gal reainnárat dollet ealu. Ja go iđit šaddá, de fas reainnárat bohtet ealuin ja de álget fas rátkit seammáládje go vuosttaš beaivve: čuldet nuppit vuohččan, ja go lea unnon eallu, dat bihttá mii lea searvelahkki, de álgojuvvo guovtte guovllus čuoldit. Ja de šaddá gaskii dat searvebinná ealus, ja dat lea bahámus áigi. Jos dalle leat siivvut ja čeahpit, de dalle manná bures ja hoahpus. Muhto jos leat hilbadat ja čuorbbit, jos álget viegahallat nuppit, de fertejit viegahallat nuppitnai, ja de ruhttet summel daihe seahki bohccot. Ja dalle lávejit gilljugoahtit beatnagiiguin, ja de ruhttet muhtumin oktiinai. Ja jos soitet velá soames merkkohagat, daihe dakkár bohccot, mat leat geasset merkejuvvon nuppiid bohccot nuppiid merkii, ja go nuppit dovdet bohccuideaset, de šaddá riidu. Ja de viegahallet nu olu go nahket ja billistit rátkama – ja šaddet dat velá doarutnai daid nalde. De šaddet olu eanet bargat. Dat7 seahkanedje nu ahte fas leai ođđa bargu nuppi beaivve, ja suhtadedje nu ahte álge njuovadit nuppiid bohccuid. Muhto dološ olbmot dolle nu corga siiddaid ahte ii lean boazu nuppi siiddas. Jos manai nuppi siidii, de vižže sii dakkaviđe fas eret.

Ja suolavuođa álgu leai ná: hánes riggát eai atnán bálvváid, ja de ealut besse mannat gosa háliide. Ja geafibuin ii lean dorvu ii mihkkege. Sii manne bohccuid manjis ja eai gávdnan alddiset borranbohcco. De fertejedje váldit riggáin, ja de riggát válde olu mávssu, ja geafi ii nagadan máksit – ja muhtun bijai fángan maiddá. Ja de 23ferteje geafit čiehkat maid borre, ja go álggos ohppe veháš, de lassánii veháš geardde. Muhto eai lean visot riggát dakkárat, eai lean go hánes riggát dakkárat.

Ja go dál leat geargan rátkimis, dalle sii johttájit eret ovttaid geainnuid luksa. Ja jos leat buorit dálkkit, de sii johtet siivvut luksa badjel alimus duoddariid. Muhto go lea heajos jahki, de álget čakčagease juo garra dálkkit Mearariikkas. Ja go álget johttágoahtit, de eai oaččo ealuid čoahkkái, ja go ožžot, de lea nu arvi ja muohtti, ahte leat visot nu njuoskasat. Ja go lea čoaskkis, de galbmojit8 loavdagat nu ahte eai sojatge. Ja de fertejit vuohččan goikadit dakko gođiid nalde ja dahkat hui stuora dola ja das goikadit. Ja deid biktasiid, mat leat nalde dein olbmuin geat leat meahcis leamaš! Dein leat njuoskan biktasat nu visot jura liikki rádjái, ja sii leat dalle galbmonnai nu sakka ahte leat juolggit bohtanan ja eai báljo sojatge. Ja jos meahccái šaddá [ja] jos iige oaččo dola, de gale galbmo jámas. Gal dat lea dáhpáhuvvan nunai, ahte galbmon lea jámas boazoreainnár čakčageasis, go leai hui arvi vuohččan ja de njuoskkai jur čađa, ja eai sus lean nu buorit biktasatge. Ja de álggii muohttit ja šattai nu čoaskkis ahte galbmoje su biktasat, mat ledje njuoskan. Ja go su biktasat ledje galbmon nu ahte eai sojadange, de son náđui muhtun geađgegurrii. Ja eai sus lean dolat, ja de son galbmui jámas.

Ja go johttámuš dál lea nu áddjái, ahte eai beasa mátkái, de šaddá ein čoaskáseabbu ilbmi ja seavdnjadeapput šaddet ijat. Ja de lea ihkku hui seavdnjat, nu seavdnjat ahte ii oainne ii oktage geađggi iige bohccuid, muhto dušše gullá bielluid ja misiid ruovgama. Ja de dalle lávejit láhppit soames oasi ealus, ja go dat láhppon bohccot besset vuvddiide, de lea bahá gávdnat. Ja jos leat davvebiekkat, de leat Mearariikkas hui garra dálkkit, ja lulde leat fas fierttut dalle.

Dakkár garra dálkin, go arva ja šlahttá, de gođiid nalde njusket loavdagat, ja dakkár dálkki eai jeage loavdagatge, ja de njusket visot gávnnit sistenai goađis. Ja go firtesta, de álget goikadallat loavdagiid ja muhtumat vulget ohcat daid láhppon bohccuid. Ja go lea firten, de lea boazu olu lojit go garra dálkin, ja go dat buorre dálki bistá dan moadde deihe mánga beaivvi, de sámit besset johttát. Ja go dál leat viimmat beassan johttát, de lea sin johttán dakkár, ahte herggiid nala biddjojuvvojit visot mii lea, ja mánátnai, unnibut ja stuoribut, ja de sii johtet ráidduiguin10, ja eallu lea maiddá lahka. Ja go leat mannjit geargan johttát, de šaddá seavdnjat ovdalgo ollejit luoitalanbáikái, ja de lea hui váralaš. Dalle šaddet hearggit 24nu árggit ja álget ruohtadit, ja noađit ravggadit eret herggiid nalde ja boatkanaddet lávžžit gaskat. Ja ruhttet meahccái, ja seavdnjadin ii oainne gosa hearggit mannet – ja de dat hearggit fertejit mannat. Ja mánát ravggadit maiddá eret herggiid nalde, ja hearggit ruohtadit badjel máná ja duolmmastitnai, muhtumin nu ahte goase mánná sorbmana. Ja de fertejit mannat deinna, mii lea velá sin gieđas. Ja de lea bahá deaivat geinnodaga.

Ja go dál ollejedje dan báikái, gosa lávejit vuosttaš beaivvi johtit, de sii luoitale. Ja dalle leat sii váiban, ja beaivi lea jo nohkan. Dál lea hoahppu dahkat gođiid ovdalgo sevnnjoda, dalle álget jo ijat gemodit. Ja sii dál dahket gođiid nu hoahpus go vehášge háhppehit11. Muhtumat dahket gođiid ja muhtumat čuhppet muoraid; das lea velá soahkemuorra. Ja go leat ožžon dolaid, de álget borrat bohccomielkki ja vuosttáid, ja gáhkku lea maiddá leamaš manjit áiggiin, muhto ii dalle. Ja de sii bidje čázi duoldat ja juopmomielkki dasa, ja de dan juhke. Ja nissoniin leai hoahppu mánáid nuollat ja dikšut deid, liekkadallat stuorit mánáidnai. Deidda lea velá bahát go gietkkamánnái; sus ii leat suodji nugo gietkkamánás lea gietkka suodjin.

Ja go leat borran dat geat leat ráidduid mielde leamaš, de bohtet boazovuojeheaddjit ja buktet ealu gođiid lusa, ja de nuppit vulget reainnidit ihkku. Ja go dál lea seavdnjat ja arvi, de lea nu seavdnjat, ahte ii oainne ii julggiid ovdiige! Muhtumin vázzá geađggi vuostá ja muhtumin jávrái ja jeaggái ja muoraid vuostá, ja bohccuid ii maiddá oainne muhto beare gullá. Ja dat galgá vázzit beare olggumuš bohccuid olggobeale. Ja dat galgá vázzit álohe olles ija ja ii luoitit beatnaga ogohallat. Beana botke ealu mángga binnái, ja de álgá boazu mannat bahábut, go beana ogohallá garrasit.

Ja go lea iđit šaddan, de vuojeha son godiid lusa. Muhto ii dalle leat velá guhkki idja. Ja go lea iđit šaddan, de lea vuosttaš bargu vuolgit ohcat deid herggiid, mat leat mannan nođiiguin – ja go ii lean muohta, de ii lean gávdnanášši13 buorre. Ja go sii manne dan báikái gos herggiid biste, de sii vulge dohko, goppos sii dihte mannan, ja go sii vulge de sii gávdne ovttaid nođiid, muhto nuppit noađit velá ledje váili. Ja go sii beaivvi ohce ja eai gávdnan, de ii lean sis dilli ohcat nuppi beaivvi. Ja dál láhppoje guokte hearggi ja ovttat noađit, muhto deid sii ferteje14 guođđit. Ja go dál fas šattai eahket, de vulggii fas reainnár ihkku ealu mielde ja manai nu got ovdalnai.

Ja go buvttii ealu, de johttájit fas dakkaviđe. Ja johtet dakkár váriide, gos ii leat šahten soahki15. Dál fertejit bisánit dakkár báikai, 25gos ii leat muorra. Deid alla duoddariid nalde lea gale váivi, vaikko velá livččui buorre dálkinai, go lea headju muorra – dušše skierri, ja soames báikkis lea gaskkas ja dat lea hui buorre buollit, vaikko lea arvinai. Ja soames báikkiin lea smávva sieđga, muhto jos eai leat goike sieđggat, de lea headju buollit, muhto go leat goikan sieđggat seahká, de lea buorre buollit. Ja lea velá okta soarttat rássi, mii gohččojuvvo ruvderássin, maid boldet maiddá go ii leat šat skierri. Dát rássi šaddá velá alit eatnamiidda go skierri. Ja go lea seavdnjat, de ii oainne; de galgá njávkat, geas leat heajos čalmmit. Muhto go lea buorre dálki, de gale birgejit sámit, vaikko leat duoddariid nalde.

Go sii dál fas johtet, de sii válljejedje lojimus herggiid, go dihte, ahte dál lea váralaš johtingeaidnu, dakkár ahte jos ballá heargi ja álgá ruohtadit, de gale fierrala vulos.

Ja doppe lea stuora johkagorsa, gosa16 manná oktanaga vaikko man olu ja oktanaga cuovkkas. Dát báikkit leat nu fasttit, ahte ii heajosoaivvat17 sáhte geahčastit vulos. Ja go sii dál ledje ožžon válmmasin nodiid herggiid nala, de sii fas johttájedje ja manne dearvan bahás báikki, dát siida, muhto ii leat diehtu, bessetgo visot siiddat dearvan dán báikki.

Sámiin lea okta dáigá, jos vuohččan, go johttá orrunsajis, de lea mearka, got manná vuosttaš sirddatgaska, de manná olles mátki nu. Jos válbi boahtá vuosttaš beaivásis, de lea olles mátki beare válbi. Ja dát siida lea válbbáskan vuosttaš beaivásis, ja sii dál árvalit, ahte sin dál čuovvu válbi olles mátkki. Muhto dat šaddá, mii galgá šaddat.

Muhto go leai nu bahás johtolat, de galge gievrramus olbmot ráiddus. Ja de okta gassa nisu leai, ja son ii duostan ráidui, de son vulggii ealu vuojehit johtolaga. Ja de son riegádahtii máná jodiđettiin, ja de ii lean iežá dorvu go coggat ohcii máná ja vuojehit ein bohccuid dassážii go ollejit dohko gosa gođiid leat dahkame. Ja go jokse gođiid, de easka son beasai sengii, dakkárii go sámiin leage. Ja muorra leai heittot dasnai, ja de dikšo dan nu got lávejitge sámit dikšut. Ja de eai sii sáhttán orrut olles siiddain, ja de siida johttái, ja okta goahti bázii dasa ja guokte olbmo, ja sii válde herggiid veaddit.

Sápmelaččaid golgan- ja bohcco guođohan[áigge] ja jođidettiin geavvá dávjá nunai, ahte nisu riegádahttá máná, ja de ii leat iežá goansta go máná coggat ohcii ja mátkkoštit ein goađi lusa. Lea gal surgat muhtun áigge, go leat duoddariin orrume čoaskima áigge. Muhto go nisu lea siiddas, de son beassá sengii go máná lea riegádahttán. 26Ii goitge leat dološ áigge Sámis leamaš bolstarat muhto duoljit ja beaskkat ja gálvoseahkat ja soahkerissit – mat leat álo sámigoađis láhtti sajis. Ja suoinnit biddjojuvvojit duolji nala bađa vuollái dassážii go nisu lea čorgehan. Ja sadji divvojuvvo okte juohke beaivvi. Ja jos eai biestte galbmot seanganissonis, de dat dearvvasnuvvá vahku geažes. – – –

Máná dikšuma birra

Go mánná lea dearvan riegádan, de giessaluvvo ruksesmiesenáhki sisa dassážii go ožžot čázi liegganit. Ja go čáhci lea liegganan, de bassojuvvo, golbma geardde beaivvis golbma beaivvi, ja golmma beaivvi geažes álget bassat guokte geardde beaivvis1. Javuohččan addojuvvo2 mánnái bohcco vuššon buoidi njammat. Dalle eai leat leamaš sohkkarat dáppe Sámi riikkas. Dat ferte addojuvvot3 dan dihte mánnái buoidi njammat, go ii eatnis leat mielki. Ja dat lea váralaš bávččagit, go eadni álgá vuosttaš jándoris mánáin bargat ja njamahit. Muhtun nissonat leat nu roahkkadat, ahte álget bargat guovtti4 jándora geažes, go dovdet ahte sii leat dearvasat – ja de leat šaddan nu skihpasat, ahte leat šaddan veallahit mánggaid mánuid, ja leat muhtumat jápmánnai dakkár roahkkatvuođain. Ja jos eadni jápmá daihe jos nissonat bistet čiččiid galbmot nu ahte bohtanit ja sidjot ja nohká mielki, de máná šaddá bahá biebmat.

Muhtumin lea mánná hávkan eatni goaŧu sisa, ja de lea goansta ahte ii čuohppat nábi galgga, geahččaluvvo5 bivdit heakka ja njammojuvvo njunneráiggiid ja njálbmeráiggiid, ja deinna goansttain lávejit oažžut heakka mánnái. Ja jos lea botnjasan juolgi dahe giehta dahe soames iežá báiki, de njulgejuvvo dakkaviđe ovdalgo stirdot dávttit, ja jos ii biso muđui, de galgá gurpat dakkár muorain mii soahpá juste. Ja jos mánná lea váillat dahe miige sivaid mánás, de ii galgga muitalit eadnái. Muhtun lea nu heaigu, jos gullá mánás mangelágáš siva, de seahkana jierbmi.

Muhto mánná dál bassojuvvo, dego ovdalis lea jo muitaluvvon, ja de gissojuvvo liinniid ja bohcconáhkiid sisa ja biddjojuvvo gietkama sisa. Ja dan siste lea mánná ihkku ja beaivet, orodettiin ja jođidettiin dahe mátkkoštettiin, geasset ja dálvet.

Ja gietkka6 lea dahkkojuvvon: murrii gohppojuvvon roggi nu stuoris go mánná lea, ja oaivegeaži nala lea dahkkojuvvon alit, 27man vuolde lea máná oaivi. Dat lea sojahuvvon iežá muoras, vai doallá loktasis sujiid vai ii mánná hávkka. Goahki lea dahkkojuvvon soagis, mii sojahuvvo, muhto iežá oassi lea dahkkojuvvon beazis, roggojuvvon roggi. Darffit biddjojit gietkama vuđđui ja de liinnit ja iežá suojit, bohccomiesenáhkki ja oaivvevuollái dolgebolstarat ja njoammila daihe njála náhkki. Ja muora birra lea bohcconáhkki sisttis, ja bajil7 gárrojuvvui boares áiggis sistebáttiin muhto dál gárret láigebáttiiguin. Dálvet golggadettiin lea guovttegeardán skoađas birra gietkama, vuohččan lea sisti birra, mii gal adnojuvvo geasset ja dálvet, muhto dálvet adnojuvvo nubbi skoađas nalde, mii lea dahkkojuvvon gápmasiin.

Máná oaivvi badjel manná golmmasuorat báddi8 maiddá, ja dasa leat biddjojuvvon mánggafearggat helmmot ja silbaboalut, vai mánná daidda geahččá ja ádjána ja vai eai ulddat beasa lonuhit. Dat leat boares áiggis sámit ožžon diehtit, ahte ulddat leat lonuhan máná hui hoahpus, go mánná šaddá báhcilit akto goahtái. Ja go dan dakkaviđe fuomáša ja álgá risset máná buolli gaskasiiguin, dalle váldet ulddat mánáset ruoktot ja addet nuppi ruoktot. Muhto jos ii daga nu, de massá dearvvas mánás ja oažžu dakkár máná, mii ii šatta ja lea váillat.

Go lea čoaskkis, de galbmo gietkka dan botta go mánná bassojuvvo, ja de adnojuvvo báhkka geađgi gietkama siste vai bissu liekkasin. Ja dat geavvan9 lea mángga geardde nu, ahte ii muitte eadni váldit geađggi eret gietkama siste ja de šaddá mánná biddjojuvvot báhkka geađggi nala, ja de gal buollá čielgi. Mánná bárgu, muhto ii eadne dieđe, mii lea mánás go bárgu, muhto ferte goitge nuollat. Ja de easka oaidná got mánás lea geavvan, ja de eadni rávki dál šaddá moraštit ja čierrut nu garrasit ahte goase jierbmi seahkana. Ja das šaddá mánnái garra gihpu, ja go dal viimmat buorrána, de ii goitge šatta jur dearvvaš olmmoš. Muhtumin šaddá roankečielgi.

Go mánát leat šaddan dan muddui ahte vihket olgun, de suvččagit muhtumin suorpmat, ja bárdnemánáin suvččaga gurbmá dahe cibe, ja jos eai ipmir dakkavide čárvut muohttagiinna, de gahččá eret dan ráje go lea suvččagan dahe galbmon.

Sámis leat maid virgeolbmot visot. Vuosttaš lea isit ja de eamit ja de reanga ja de biigá ja de mánát. Boarráseamus lea muorranorki, nubbi lea dollacoggi ja goalmmát lea guonnamugga, njealját lea eatni jiellat, viđát lea áhči jiellat.

28

Sámemánáid sku[v]lagurssiid birra

Vida jagi skuvllat1 leat buorit geafes sámiide, go skuvllas leat dan áiggi go eai velá leat dan mađe ahte barget biepmuset ovdii. Ja lea datnai, ahte ohppet lohkat ja čállit ja rehkenastit, vai eai beasa beahttit juohke sajis gávpeolbmot ja láddelaččat, mat leat olu ovdal beahttán rehkegiiguin ja jugahemiin. Muhto billista dat fal sámemánáid. Dat ohppet gale buori oahpa, muhto ohppet dat olu joavdelasaid. Ja dat, ahte sis šaddá olu láddelaš luondu, ja sii šaddet buoremus oahppanáiggi eret sámiid siste, ja de sii ohppet beare láttieallimii ja eai sámieallimii oahpa eai ollenge. Ja luondu rievdá maid, sámiluondu láhppo ja láttiluondu šaddá sadjái. Ja olu dan ruvnnaskuvlla2 mánáin leat raddevigagat. Muhto go eai leat skuvllat3 sámiid oami gođiin, de fertejit bidjat dohko, gos skuvllat3 gávdnojit, vaikko ii leat vuogas.

Muitaluvvo mánáid golggaheami birra jodidettiin

Go mánná lea ein unni ja geahpas, dalle lea álki guottehit gietkamiinna hearggi siiddus, nu got sámit guottehit iežánai gálvvuid 20 gilo1 deattu goappat bealde. Muhto go mánná čierru garrasit, de lea gale váivi eadnái njamahit hearggi nalde, muhto ferte goitto – ja gierdá2 dat gale! Jos mánná lea ila čirrolas, de ferte eadni guoddit máná ieš ja huiskkuhit gieđaid nalde ja dávjá njamahit.

Stuorit mánáid birra. Go mánná lea stuorit ja losit, de ii šat naga heargi. Go lea mánná 4-jahkásaš, de ferte riidet hearggi čielggi nalde3, juogo lea fiertu dahe arvi dahe čoaskkis. Ja dál gale mánát gollot ja váibet nu ahte eai manjožassii biso hearggi nalde, deinnago leat galbmon. Hearggi nalde lea nu čoaskkis, gos bossu biegga vuolil ja juohke guovllus. Dat mánát, maid heargi nagada guoddit beallin, daid4 sáhte suddjet olu buorebut. Dat mánát, mat leat gietkamis, dat bivvet olu buorebut. Ja go mánná lea šaddan nu stuorisin, ahte ii heargi nagat guoddit, de ferte mánná viehkat ieš, vaikko lea gale garra ránggáštus, jos velá leat garra ilmmit, arvvit ja muhtumin muohtaguoldu. Ja dat váibet nu ahte eai veaje manjemustá eai ollenge. De ferte olmmoš guoddit – dakkár johtolagaid: johttojit guokte beanatgullama ja muhtumin guhkit.

29Ja seammálágáš váivi lea badjelmeari boares olbmuinai: guhkes johtolagain váibet ja de šaddet idjaduvvat meahccái, ja gal dat šaddet goallut nu sakka. Ja gal muhtumat leat jápmán johtolagaid nalanai, eaige dat leat astan deid ohcat – leat mánggaid jagiid mannjil oaidnán dávttiid, muhto eai dat dein atnán [vára] eambbo go bohccodávttiin.

Dás muitaluvvo veháš garra dálkkiid johtima birra badjel duoddara

Dat gale lea bahá johtit, go lea muohtaguoldu duoddara badjel jođidettiin. –Ja siida johttái ja de álgá guhkes johtolagaid johtit. Ja doppe lea goitge čoaskkis, vaikko leage buorre dálki. Ja de šattai nu čoaskkis ja guoldu ja nu garas biegga, ahte bálkkui1 herggiid veallut ja nođiid eret herggiid nalde. Ja riidejeaddji mánát bahámusat galbmoje, ja váibe nu ahte eai šat bisson hearggi nalde. Ja gieđat leat galbmon nu ahte eai nagat doallat spahkáoivviin gitta. Ja dat boares olbmot, mat leat 80 jagi boarrásat, sii leat vuoimmehuvvan ja sis leat heajut čalmmit, ja sii eai nagat vázzit nu ahte jođále johtti siiddas, ja sii váibetnai nu ahte eai veaje guhkes beaivásiid vázzit ovttatmanus. Ja de sii fertejit orrut ija meahcis ja eai sii oaččo dolage muhtumin, ja vaikko velá oččolege ovtta dola, eai sii veaje goit skirriid gaikut nu olu, ahte bistá olles ija dolla, ja sii dalle galbmojit nu ahte goase heagga manná. Ja go lea velá garra dálki, de lea velá bahát, ja dasa ii leat goansta ii miige, ii nagat heargi guoddit iige olmmoš. – – –

Ja go siida luoitala dasa, gos lea veháš skierri ja boazoealat, de nissonat njamahit mánáid ja stuorit váiban mánáid govččadit vai eai galbmo. Go leat olu ja njuorahat mánát, de sii čirrot nu olu go nagadit, muhto ii ávtte, sii fertejit orrut gietkamis. Ja stuoribut maid čirrot, go lea čoaskkis. Ja beaivvis lea áigi ja mannjit, sevnnjodeame2, ja das lea váibbasvuohta ja hoahppu; gaikut skirriid muhtumat ja nuppit goađi dahkat ja gálvvuid bidjat čoahkkái. Ja dat muorra lea nu heittot, ahte ii oaččo dola muđui go ráhpot datnjasiid siste – ja vánis velá datge. Ja go dola ožžot, dalle lea hoahppu nissoniin nuollat gietkkamánáid ja dikšut deid. Ja iežát ráhkadit biepmuid, ja go leat biepmut ráhkadun3, de borret. Ja de 30dat, mat leat ealu vuojeheaddjit, buktet ealu goađi lusa livvii, ja de vulget fas iežát ealu reainnidit, ja lea jo seavdnjat idja. Ja sii guođohit dasságo šaddá nubbi beaivi ja de vuojehit goađi lusa ja de johttájit fas dakkaviđe. Muhto johtet sii fal nu hoahpus, go ollejit daid bahámus duoddariid badjel, vai ii jovssa garra dálki.

Ja dološ áiggiid leai buorre orrut juohke báikkis, go leai buorre jeagil. Ja sii orro duoddariid naldenai, gos leai vehášge skierri, dainnago duoddara nalde lea lodji boazu. Doppe leai álki bohčit áldduid, ja sii dološ áiggiid olu bohče. Muhtun oassi sámiin, dat geain leai unnán eallu, sii ferteje bohčit mielkki biebmun, go ii lean iežá biebmu go mielki ja biergu. Ja sii bohče gale nu garrasit geasset, ahte šattai boazovihki juohkelágáš. Dat garra boazodávda gal gottii olu bohccuid, ja dat leai velá dakkárnai, ahte darvánii dego iežánai darváneaddji4 dávda; jos mastaledje dakkár siiddain gos ii lean dávda, de darvánii dakkaviđe. Ja go leai alimus vuoimmis dávda, de darvánii luottainnai. Ja dat siiddat, main ii lean vihki, dat balle dan siiddas geas leai vihki, ja garve guhkkin doaresbeali. Ja báhkka gesiid dat leai bahát vihki, dalle jámii nu olu ahte eai ollen náhkiidge njuovvat visot, vaikko njuvve čuohteviisan, ja biergu ii borahan go jur soames bohccos. Ja deinna sii bisso geafin, dat geat ledje nu garrasat bohčit. Ja dat dávda lea dakkár, ahte bohccuid gaccat šluppagit ja sidjot, ja sarváin bohtanit guoccagat daihe čahkarat, ja áldduin rubbob ciččit ja misiin rubbot6 njunit.

Bohcima birra

Sii dalle atne dakkár goanstta, ahte vuide álddu čiččiid bohcco baikkain, vai ii miessi njamat álddu. Ja okta iežá goansta lea velá dát: čatne álddu čiččiid ulloláiggiin, vai ii oaččo miessi njammat – ja go álddu láhpii, de boatkane čiččit. Ja dát dahkko1 dan dihte, go miessi beassá njammat, de son njammá álo nu, ahte ii leat mielki ii miige áldduin bohčimuššan.

Dat áigi leai ovdalgo nuortan bohte sámit, de dat oahpahedje got galgá reainnidit bohccuid, ja go ohppe visot reainnidit de álge ealut šaddat. Eaige leat Čohkkiras sámitge máhttán reainnidit jur riekta, ja deinna ii leat beassan lassánit boazu nu ahte livččui dievvan eatnan boazoeatnatvuođain, nugo lea dál dievvan, ahte ii leat 31sadji, go šaddá vehášge heajut dálvi, de fertejit jápmit, soames oassi bohccuin. Muhto ii dán áigge šat leat geasset boazodávda nugo lea leamaš dáppe Čohkkiras suohkanis ovdalgo bohte nuortasámit, jur dat sámit, guđiid nala guddet Juhkásjávrri sámit ahte dat leat buktán suolavuođa deike. Muhto eai leat ilmmuhan dan, ahte dat leat buktán buori oahpanai mielde. Ja dat lea ášši2 ieš vihtanin, ahte eai leat máhttán bohccuid riekta reainnidit3, go lea leamaš sadji nuortasámiide. Eaige dat leat boahtán guoros, dein leat leamaš bohccot mielde. Ja dat lea maiddá duohta, ahte gal doppe čuvvo soapmásat suollagatnai. Muhto váldoisidat ledje siivo olbmot: Jonne Lásse ja Dommos Jovnna ja Beahkká-fáre, ja dein leai olu boazu. Ja gal deidda šattai eallu nu hoahpus geat máhtte reainnidit bohccuid. Ja de doivo dat orru sámit, ahte dat suoládedje sin bohccuid – ja gal dat soames reanggat suoládedjege, muhto ii leat diehtu, leago jur nu stuoris go lea guottehuvvon4. Gal dat lea oidnojuvvon, ahte vierrobeatnaga nala ruhttet visot ja gásket nu garrasit, ahte jos eai beasa olbmot áhpun, de gásket jámas. Ja dáidá olmmošnai seammálágás. Dás lea goit veháš mearka, ahte lea olmmošnai, dákkár sápmi-olmmoš.

Dás lea ovdalis máinnašuvvon dan birra, ahte nuortasápmi lea buktán suolavuođa deike – muhto dáppe leat leamaš Juhkásjávrri riegádan sámit suollagat ovdalgo nuortasámit leat buktan oahpa deike. Okta lea, man namma lea Nirpi, guhte leai suola. Ja son okte bođii muhtun siidda lusa, go siida leai johtime Beardojohkagátti bajás, ja sis ledje olu bohccovuosttát herggiid nalde. Ja go son leai hui gievra ja háhppil, son diđii ovtta5 báikki gokko son njuike rasta Beardoeanu. Ja go ráiddut bohte jur buohta, de son čuohpastii niibbiin vuostánoađi hearggi nalde ja bálkestii sealggi nala ja viegai eatnogáddái ja bálkestii dan noađi rastá ja ieš njuikii maiddá rastá stuora joga. Ja dat sápmeriehpu viegahii manjis, muhto ii son beassan rastá. Ja dat báiki lea ožžon nama dan rájis Nirppihaskkahat, deinnago leai dan sámi namma Nirpi. Ja ii leat gávdnon nubbi sápmi, guhte lea dakko njuiken rastá Beardoeanu, mii lea nu stuoris ahte sorbme olu bohccuid – ja son leage nu fasti ja alla goržžit ja bákti guovtte bealde. Dat johka lea dego duoldi báhti, ja goržžit borššodit nu ahte suovvan čuožžu6, dego livččui stuora dolla daihe muohtaguolddut.

Turi_32_33

Ja jos muitaluvvo velá okta olmmoš, nama ii soaba bidjat. Son lea maiddá leamaš hui suola, ja su mánát leat maiddá leamaš seammálágážat ja leat leamaš stráffas mánga gearddi. Ja leai okta, guhte 34suoládii Njoalpá-Jovnna-váinnis biepmuid meahcceáittis, mii leai duoddara nalde. Ja go Njoalpá árvidii, go dat láhppui, ahte de son lea dál mannan suoládit su áitti, ja de vulggii ohcat ja gávnnai gosa leai dolvon. Ja de njágai su lávvui ja de suotnjalii lávvui, ja suola ii háhppehan ii maidege – gal sus leai bissunai dan suollagis, muhto ii son háhppehan báhčit. De Njoalpá njuikii nala ja de gesii olggos ja rissii nu garrasit, ahte son álggii rohkadallat ja lohpidii, ahte ii son suolát šahten eambbo. Ja de Njoalpá válddii mielddis ja doalvvui olbmuid lusa. Ja gal dat leat ein mánga dakkár suolasámi leamaš, guđet eai leat Guovddagat eaige Guovddagiid sogat. Ja gii sihtá dadjat duođa, de ferte duođastit duohtan. Ja dás lea goit duođastus, ahte ii leat visot boahtán Guovddagiid mielde suolavuohta.

Bohcco dávddaid birra

Vuosttaš lea šlubbu1 ja 2) geardni, 3) njunnevihki, 4) ruodnu, 5) čagarvihki ja dakkár vihki2, mii dahká bohtanit sahte saji, oaivvis ja čielggis ja čoarbealis. Ja livzzavihki ja oaivevuorra – ja dasa lea goansta čuohppat beljiid eret. Ja okta vihki lea dakkár, ii leat nu vuoimmeheapmige, muhto jorrá birratbirra álo, muhto ii ruohta, muhto vázzá birra jorbadassii. –

Čilgehus veháš daid ovdalis muitaluvvon bohccuid vihkesorttaid birra

Šlubbu lea dakkár, dat bohtana gazzagaska ja de álgá siedjut. Ja njunnevihki lea dakkár, dat ruobbu njunni, ja dat álgá njuokčamii ja njálbmái ja manná čoddagii ja de geahppáide ja de goddá. Ja geardni lea dakkár, ahte dat ruobbuda ruovssi1 ja bohtteha ja de siedjuda nu ahte gahččet eret, olles ruoksi, ja de áldu njoallu, ja de darvána njálbmái ja manná geahppáide ja goddá. Ja čagarvihki lea dakkár, ahte dat bohtteha čahkara nu ahte lea nu stuoris ja fasti. Ja ruodnovihki lea dakkár, ahte dat boazu čeadnju álo dego livččui gožžame, muhto ii boađe ii miige. Ja dat vihki álgá gožžaoaris ja 35manná sisa gožžaráhkkui ja álgá siedjudit visot siskilušaid ja de goddá. Livzzavihki lea dakkár, ahte boazu lea muhtumin hui dearvvas oaidnit muhto guoirrada, ja muhtumin boahtá dakkár, ii biso čuožžut bađageahci bohccos, dušše oaivegežiin geassá bađageaži. Ja dat vihki lea dálvetnai, muhto iežá vigit nohket dálvái. Muhto šlubbu bistá muhtumin olles dálvvi, muhto ii nu bahá leat goit go geasset, deinnago ii leat go muhtun bohccos.

Báhkka gesiid lávejit2 olu bohccot čalmmehuvvat – dat leat dakkár lottit, mat bostet čalmmiid bohccos. Ja šaddá dat dainnanai čalmmeheapmin, go váibá giđđat nu, ahte nohká čalbmebuoidi visot čalmmis eret, ja de rokkaga čalbmi dego jápma bohccos. Ja jos časká niskesuona nala, de maiddá diiget čalmmit. Ja lea akta vihki bohcco čalmmiin, mii šaddá dávjá, mii gohčoduvvo dieigečalbmi3. Ja de dasa lea dálkkas: dihkki biddjojuvvo čalbmái, ja muhtumin rišša. Ja báhkka geasi leat dakkár divrrit, mat njuikot, ja go dat leat olu, de lávejit boares olbmot lohkat, ahte dalle šaddá šlubbovihki.4

Veháš dálkasat dáidda ovdalis muitaluvvon bohcco dávddaide

Šlubbui lea dálkkas, go vuolat visot dan ráji, go lea vihki, ja de vuoiddat dakkáriinna, mii lea vuššojuvvon muoraid1 bárkkuin dassážii [go] lea suohkat dego bihkka, ja sálttiin seahkálaga. Ja dat seammá lea dálkkasin njunnevihkáinai, ja čagarvihkái ja laskkiidanvihkái. Ja ruodnovihkái galgá mearavuoiddas ja vuodja ja bihkka ja ruvttat, ja dat vuššot2 ovttas ja de njoarrat sisa. Geardnái galgá dahkat gazzavuojas ja beahce- daihe guossagáhčiin vuoššat seahkálaga ja de vuoidat deinna. Ja misiid njunnevihkái lea maiddá dát dálkkas.

Jieska lea bahá, dasa ii leat dálkkas iežágo dat go juomitbealli gáská. Livzzavihkái ii leat gávdnon3 dálkkas, muhto lea okte dahkkon4 dálkkas: go njoarrá garra romma dahje konjáhte, ja de galgá čatnat gitta bohcco, vai ii oaččo5 biepmu jándorii – de dearvvasnuvvá. Muhto go olles ealut álget, de ii dat ábot, iige daidda olle iige duostta, dein lea nu bahá hádjanai, ahte dahká bahá olbmuinai, mat šaddet oktanaga čuohtin skibasin ja skihpet veháš áiggi – ja de jápmet čuohtin oktanaga, go lea alimus.

36

Dás vuollái čállojuvvo bohcco vašolaččain1, mii ii leat čállojuvvon ovdal

Bierdna le a maiddá bahá. Jos gávdná áldoealu, son goddá misiid olunai, jos fuomáša ahte deid son joksá – muhto stuora bohccuid son ii olu oaččo: jos ovtta oažžu, de son dan borrá visot. Muhto jos olmmoš boahtá nala go lea borrame, de son lea dalle vašis2, son dalle ruohttá nala ja gaikkoda olbmo.

Ja jos olmmoš álga doarrádallat giđđat, de son dallenai suhttá ja manná doaresbeallái luotta jur luoddagurrii, ja go olmmoš boahtá, de son rohkkáha ja spežže oaivvi cuovkkas. Bierdna lea mánga geardde goddán sámiid.

Návdi lea stuorimus vašolaš bohccui. Son goddá bohccuid olles jagi birra juohke áigge. Ja son lea muhtun soarta nu speadjár, ahte goddá go boahtá čoahkeellui, son goddá nu olu go háhppeha, muhtumin ovtta ijas 10 ja 20 ja 30. Ja dálvet go lea muohta gasson3, de goddá ovtta ijas 40 ja velá 70-nai.

Geatkki birra. Geatki lea maiddá bahá dálvet. Go gassu muohta4, de son joksá bohccuid, ja son maiddá goddá ijas loginai. Ja giđđat, go cuonjuda, dalle maiddá son goddá bohccuid ja giđđat misiid – son goddá olu misiid –, ja jos lea nealgegiđđa ja leat váibbahat bohccot, dalle geatki goddá olu bohccuid. Ja njálla ja rieban maiddá goddiba misiid olu giđđat, ovdal go čálget. Ja goaskin maiddá goddá misiid. Dat lea velá bahát go njálla – goaskin goddá čearpmahiidnai. Ja dálolaččaid beatnagat ja meara beatnagat borret soames misiid – ja borret sámiidnai iežasetnai beatnagat soames báikkiin.

Muhtun vašolaccat leat cuoikkatnai bohcco nala. Go báhkka šaddá, de eallájit nu olu dakkár lottit, mat bohtet ja doarrádallet5 bohcco ja go besset nala, de darvánit dakkaviđe. Okta lea dakkár, mii manná njunneráigái ja baiká dohko, ja dat dahká sávlagiid, mat goddet giđđat bohccuid, jos leat váibbahat. Ja nubbi loddi lea, mii darvána bohcco čielggi nala ja dat dahká gurpmáid, mat giđđat goddet váibbat bohccuid – dat laskkiidahttá6 bohcco čielggi. Ja dein lottiin boazu ballá nu ahte ruohttá duohku diehke ja ruohttá alimus váriid7 nala ja gáissáid nala, gos lea gálloseabbu, gos leat olu muohttagat ja jiehkit. Muhto doppe ii leat rássi iige jeagil. 37(Boazu ii šatta iežá áiggi go geasset, ja go lea báhkka geassi, de šaddá heajut boazu.) – Ja daid lea addán norgalaš sámiide, muhto ii iežá muđui go máksá nu olu go sihtá, vaikko ii livččo vahátge8 šaddan.

Bohcco borran- ja livvadanáiggi birra

Boazu livvada iđedisgukso1 šattadin, ja dat gohččojuvvojit guovssolivat. Ja de guohtu gaskabeaivvi rádjái ja de livoda gaskabeailivvii, ja de guohtu eahkeda rádjái ja de livoda guovssovuodjunlivvii. Ja de vuolgá ja guohtu gaskaija rádjái ja de livoda gaskaidjalivvii. Dat ii leat goit iežá go buori guohtun áigge nu vissis livat oktanaga, dáid ovdalis muitaluvvon áiggiid, dan sivas go nealgejagiid eai bohccot oaččo biepmu oktanaga, ja deinna sivain šaddet livvut dalle go guhtege oažžu biepmu. Ja ii boazu astta daihe eale guhká livodit nealgejagiin, ja vaikko leage guohtun, muhto go lea heajos jeagil, de ii boazu eale guhká livodit. Muhto go lea buorre jeagil, de livoda nu guhká ahte reainnár oažžu oađđit nu olu ahte vuoinnjasta bures – ja go lea geahpas nohkkat, de gullá dakkaviđe go vuosttaš boazu lihkká. Go álget lihkkat livain, de miesit álget ruovgat, ja dalle ii váibba dakkár olmmoš. Ja leat dat olu lojitnai bohccot, go lea buorre jeagil ja lea fiertu.

Muhto dakkár olmmoš, gii lea lossat nohkkat, son gale báhcá nohkkat livvasadjái. Ja go viimmat moriida, de ii dieđe, gosa lea eallu mannan, jos lea bievla. Muhto go son manná vuostebiggii, daihe go son diehtá, gosa dan báikkis háliida boazu, de son manná ja guldala ja deinna goansttain gávdná ealu. Ja jos eallu lea mannan visot ovtta guvlui, de gal oažžu fas ealu čoahkkái, go leat guokte olbmo nugo lávejit. Ja go soai leaba gávdnan ealu, de soai vuolgiba guovtte beale vázzit birra ealu olggumuš bohccuid olggobeale – iige fal luoitit beatnaga rohkkáhit. Muhto jos lea soames oassi mannan iežá guvlui, de gale son láhppo. Muhto gal dat soames háve láhppojit dakkár reainnárat, go lea arvi ja garra biegga. Dalle ii gula iige oainne, dalle lea nu seavdnjat ahte ii oainne ii maidege, iige dalle livvat2 boazu go jur veháš, ja lea hui manni. Muhto go leat buorit reainnárat, gal dat dollet čoahkis ealu ja vuojehit goađi lusa guovssolivvii. Muhto dat galgá vuojehit seavdnjadin, 38vai olle goađi lusa go jur álgá guovssu, dalle lea dat livvaáigi. Ja go čuvggoda7 vehášge, de álget bohčit áldduid, ja go leat geargan bohčimis, de vulget fas nuppit reainnárat ja guođohit beaivvi ja eahkedis fas buktet goađi lusa, ja de fas bohčet. Ja dat seammá reainnárat leat nohkkan beaivet, ja sii dál vulget fas reainnidit. Ja go nu lea dahkkojuvvon, de dat gohččojuvvo beallevuorrun4.

Muhto go lea muohttaga áigge reainnideame, de lea olu čuovgadeabbu idja reainnidit, ja jos nohkká livvabotta ja biestá mannat ealu, de lea álki guorrat muohtan luottaid. Jos ii leat garra guoldu, gal dalle joksá. Muhto go ii gávnna ealu, de lea nu ahkit reainnárii, jos velá lea mánnálaš: son viehká ja čierru ja ii dieđe gosa galgá mannat, ja dakkár ii gale gávnna ealu, son láhppo iešnai dávjá.

Ja go sámit ollejit lullebeallái duoddariid, de álget orodit dakkár báikkiin gos lea bohcco biebmu, vaikko lea headju muorra. Muhto eai sii oro ovtta ládje juohke jagi. Ja go sii ollejit dan rádjái, gos sii lávejit giđđat orrut ja guođđit dálvesujiid ja iežá dálvebiergasiid, biepmuid, gierresiid, de sii bisánit daidda lahka vai besset lonuhit sujiid, dálvvi váldet ja geasi guđđet. Ja de dan lahkosiin sii orrot ragatáiggi.

Ja ragat álgá Mihkkala áigge, ja váldoragat ii leat eanet go guokte vahku. Váldoragat áigge eai rikkis sámit vuojet olu eaige háliid vuojehit gárdái, deinnago dalle sarvát leat hilbadat. Jos eallu čoahkkana ila čoahkkái, de álget sarvát ruohttat ja háskat ja doarrut5 juohke unna sarváš, ja dalle lávejit sorbmet bohccuid jos lea unni gárdi ja olu bohccot.

Ja dan áigge sámit lávejit sarváid gáskit ovdalgo rahkkájit. Dat gáskimuš lea ná; Dat sarvát, maid eai háliid guoirat rahkamiin, daid gásket. Vuohččan6 njoarostit gitta ja de botnjet vuollái, muhto dat leat dalle nu gievrrat ja hilbadat, dat lea heakkavárra – dat galgá háhppil ja čavgesgieđat. Ja go leat vuollái ožžon, de nubbi doallá oaivvi ja nubbi manná bađabeallái ja coggala oaivvi guovtti mannjejuolggi gaskii bálluid rádjái ja gieđaiguin doallá birra bađa ja de gáskkista bániiguin bállu vuohččan gaskat. Muhto galgá váruhit, ahte ii fatnal bállosuotna. Ja go lea bállu ožžon gaskat, de galgá čárvut7 suorpmaiguin dassážii go šaddá nu liđbmat dego jukca. Ja de čállet gulgii mearkka, ahte dat lea gáskojuvvon. Muhtumat čállet iežaset nama ja muhtumat čálistit dušše golbma sázu čeabehii mearkan daihe dakkára go iešguhtege anii, muhto eai dat lean bustávatge. 39Ragatáigge leat sarvát hui hilbadat. Muhtun sarvát bohtet olbmo nala – ja meahccečorragiin lea buot bahámus boahtit olbmo nala. Jos ii beasa muora daihe geađggi duohkái, de lea heakkavárra: dat galle skuollju olbmo cuovkkas, jos velá lea geahnohis olmmoš.

Varis bohccuid namat

Dat lea nammamolsumuš varis bohccuin juohke jagi. Vuosttaš lea varis čearpmat ovttajahkásaš, ja guovttejahkásačča namma lea varit ja dat maiddá rahká veháš. Ja golmmajahkásačča namma lea vuobis, ja njealjejahkásačča namma lea gottodas, ja viđajahkásačča namma lea goasohas1, ja guđajahkásačča namma lea máhkan, ja čiežajahkásačča namma lea nammaláhppu. Gáskit álget jo njealjejahkásačča geafes olbmot, muhto riggát eai gáskke ovdalgo šaddá olles šaddui1, viđajahkásaš ja guđa- ja čiežajahkásaš.

Ja dápmanahki lea buoremus njealje-ja viđajahkásaččas. Dat šaddet sávrres hearggit, mat dábmojit njealjejahkásažžan, muhto unnibut dat šaddet, jos vuosttaš jagi barggaha dasa ahte váibá. Muhto dat galgá dápmat, dušše dápmat2 iige barggahit dakkára mii lea dušše njeallje jagi boaris. Muhto dat mii lea boarrásit, vihtta ja guhtta jagi, dan gale oažžu barggahit dan mađe go lávejit barggahit. Muhto gal geafes olbmot fertejit barggahit nu olu go veadjá heargi, ja dat gale šaddet unnibut – muhto sávrribut dat gale leat geafes olbmuid hearggit.

Ja go čakčat gáskojit sarvát ja eai dáma3 dan jagi ja ellet nuppi jahkái, de šaddá ođđa namma spáillit. Ja jos eallá guokte daihe golbma jagi, de dat gohččojuvvo golmmajahkásaš spáillit – daihe viđajahkásaš spáillit muhto dat eai leat šahten dápmanagis.

40

Dás álgá dal johttánáigi šaddat ragatgoahtesajis eret

Ja dál lea ragat nohkan, ja álddut leat heaitán njamaheamis misiid, ja dál lea buoremus bohčináigi, go álddut leat mielkasat. Ja jos ii bože juohke beaivve, de sadjánit álddut daihe mielki nohká dan jahkái. Ja dán áigge lea maid olu bargu sámiin, go galget johtit ja bohčit ja reainnidit bohccuid. Ja dán áigge lea boazu hui ruvgaleaddji, go sarvát leat váiban cakkadeamis bohccuid. Ragatáigge sarvát cakkadit olles ealuid, nu ahte eai beasa mannal guhkás ovtta ijas.

Ja dat lávejit ragat loahpas njázut, ja dalle lea gale jo muohttán eatnamii1. Ja deid ággiid, go sarvát leat golggohuvvan, deid áigge láve álo njáhcu, ja dat njáhcu gohčoduvvo golggu njáhcun. Ja dalle lávejit biestit ealuid, deinnago dalle leat hui heajos dálkkit, mierkkát ja arvvit. Ja go olu njázuda, de bievlá soames sajiid ja muhtun báikkiide báhcá muohta – ja go galbmo, de šaddá dat muohta jietnjan, daihe gohčoduvvo bodneskártan. Ja dat bissu olles dálvvi dakkárin go dalle lea, go manjemuš njáhcu nohká ja galbma ilbmi boahtá.

Muhto jos dalle daid ovdalis namahuvvon njázuid ii billis muohttaga, de gale boahtá buorre dálvi, jos ii šatta gassat muohta. Muhto gal dat guohtu boazu oba gassada, go lea buhtis bodni, go ii leat jietnja botnis. Ja dat áigi lea, goas sámiin lea ballu, makkár dálvi boahtá.

Čavčča mearkkat leat. Go ovdal Mihkkaliid lea čoaskkis, de lea guhkes čakča. Ja jos lea čáhcedávgi, de lea mearka maiddá: guhkes čakča. Muhto dat lea buorre, go lea guhkes čakča, go lea guhká bievla – ja go de boahtá muohta ja ii dan šahten ligge daihe njázut. Muhto árra muohta lea čakčat hui váralaš. Dát goitge lea dálkkiid riidoáigi, láve doarrut galmmas ja liekkas, ja dat vuoitá nubbi nuppe vuoro, ja deinna lágiin2 boahtá njáhcu maiddá. Ja dalle láve šaddat heajos guohtun, bodnejietnja, mii lea hui bahá. Go lea bodnevihki, de lea headju, vaikko livččui seagginai muohta. Muhto go livččui buorre jeagil, de gale oažžu boazu biepmu, vaikko leage velá bodnevihki daihe jietnja.

Ja boazu gal dovdá jo čakčat, gosa boahtá guohtun. Son viggá čakčat dohko, goappil diehtá buori botni, ja jos olbmot bistet bohccuid čakčat, gal dat mannet dohko gos lea ealát – ja dat ellet. 41Ja dat, maid reainnidit, dat nelgot ja váibet ja álget jo čakčat váibat3. Ja jos eai oaččo sealvvi, gos lea buhtis bodni, sámit, de nealgudit dan ealu maid leat reainnideame. Ja dat siiddat mat ipmirdit gos lea guohtun, dat ealihit ealuset, muhto dat siiddat mat eai oaččo sealvvi gos lea guohtun, de dat váibbahallet ja jámáhallet4.

Ragatbáikkit eai soaba juohke jagi jur seammá sajis. Muhtumin sii šadde johtit noađđeráidduin lullelii dan báikki, gos leat sin gierresat. Ja go dál leat meaddil mannan golggu njázut ja lea muohta boahtán ja lea čoaskkidan, de vulget gierresiid viežžat. Muhtumin geavvá nunai, ahte eai astta vuolgit viežžat gierresiid go eallu bieđgana, ja dalle šaddá maiddá váralaš, go čoaskkida ja geassebiktasat leat beare. Dalle šaddet galbmot, go galget mehciin orrut, ijaid reainnidit, deinnago lea bieđganeaddji boazu. Dalle šaddet boazoreainnárat mannat bohccuid doarridit, ja de boahtá dálvi ja čoaskkis.

Ja go dál viimmat leat astan vuolgit viežžat gierresiid, de sii váldet herggiid lávžžiide ja vulget láidet dan árvvu go doivot dárbbašit. Ja go leat guhkkin gierresat, de lea lossat láidet ja guoddit nisttiid, muhto dasa maiddá lea sápmi oahppan. Ja go lea nu guhkkin ahte ii olle ovtta beaivvis, de fertejit bisánit vehás, guođohit lávžegeahčen herggiid ja iežanai boradit. Ja go leat boradan, de váldet fas herggiid ja goallostallet ja vulget mátkái ja mannet olles ija. Ja go leat ollen gierresiid rádjái, de dalle lea jo iđit, ja de sii čanadit fas herggiid gitta ja dál borralit hoahpus ja álget bordit gálvvuid čoahkkái gierresiid sisa. Ja go leat ollen gárramis, de sii váldet herggiid gitta ja bidjet gierresiid herggiid čeabehii ja vulget ruoktot guvlui ja mannet dassážii go gávdnet buori heargebiepmu. Ja de luitet herggiid geassáin eret ja de čanadit fas gitta, ja de fertejit veháš nohkkat go leat váiban, go leat gohcán guokte jándora.

Ja dat lávži ii leat guhkit go guovtti ja golmma sala guhko. Ja jos ii leat buorre jeagil, de šaddá heargi nealgut, ja jos leat velá olu muorat, de darváná lávži deidda muoraide, ja deinna lágiin šaddá maiddá heargi nealgut – muhto dat fertejit nealgut álo go leat reaissus. Hearggi ii sáhte luoitit luovos, go eai leat olu. Dat vulget gárgidit ruoktot siidii, ja lea bahá, návdditnai gávdnet hearggi ja rohkkáhit ja dolvot vaikko man guhkás ja muhtumiid goddet. Ja deinna baluin eai duostta luoitit luovos.

Muhto go lea buorre jahki, de lea olu álkit, visot barggut ja reaissut. Ja go sii leat ollen ruoktot siidii gierresiiguin, de siiddas5 dál álget visot olbmot lonuhit geassebiktasiid eret ja bidjet dálvebiktasiid 42nala. Ja geassebiergasat [leat] dál guođđit: visot dál heanggastuvvojit bajás soahkái, daihe dahkko dakkár suonjir hui allat ja heanggastuvvojit dasa dálvebotta dasságo fas johtet giđđat dan rádjái. Ja go leat lonuhan visot biktasiid ja ožžon ortnegii, de šaddá johttánáigi. Ja muohta lea ein unnán, juohke geađgi ja bovdna lea rabas6. Muhto johttát fertejit goitge, go lea nohkan bohcco biebmu.

Ja de dál johttájit gieresráidduiguin

Ja gierresiin lea virgi iešguađesge. Vuosttaš lea vuodjingieres ja nubbi lea mánná- ja vielppesgieres, goalmmát lea lihttegieres, njealját lea gávnniidgieres, viđát lea goahtegieres. Ja dan ráiddu lea eamit láidesteame ja dat gohččojuvvo goahteráidun. Ja nubbi ráidu lea dat, mas leat guolit ja jáfut ja girku fiinna biktasat ja fiidnámus biepmut: gáfet ja vuojat ja goikebiergut – ja lohkkegierresat ja lohkkegiissát. Ja jos giđaniesti lea mielde, de das lea okta ráidu ja lossat1.

Ja go dál vulge johtit, de leai nu bovdnái, ahte gierresat ravggadit bovnnas bovdnii ja geađggis geađgái. Ja árggimus hearggit ruhttet buohtalaga ja mannet muoraid duohkái ja darvánaddet geđggiid ja bovnnaid duohkái. Ja mánát čirrot, go gierresat bonket nu garrasit, ahte ii máná oaivi gierdda, muhto dat ferte goit gierdat. Muhto gal muhtun mánáid fertejit bidjat hearggi nala ja guottehit dego geasset. Muhto ii leat šat nu bahá, go šaddá eanet muohta, gal dalle mánát girdet gierresa buorebut: eai šat leat bovnnat ja geađggit nu rabas. Muhto soagit ja beazit gale leat seammá bahát, vaikko muohta gassuge. Dat lea jur dat bahámus johtolat2, go lea vuohččan váldán gierresiid. Muhto gal mánát bivvet olu buorebut, go álget gierresiiguin johtit. Muhto goit gullo guhkás mánáid čierrun ja beatnagiid ciellan3.

Ja dál lea siida ollen luoitalansadjái, ja de álget gođiid dahkat. Muhtumat álget dahkat goađi ja muhtumat čuhppet muoraid, nieiddat daihe nissonat fas čuhppet duorggaid. Muhto jos lea nissonis unnamánná ja jos lea čirrolas, de son ii astta bargat ii maidege, son ferte njamahit máná ja vuohttut. Ja jos mánná nohkká daihe heaitá čierrumis, de vuolgá dat nisunai čuohppat duorggaid. Ja 43go goahti lea válmmas, de bidjat duorggaid4 vuohččan loidui ja de gávnniid ja lihtiid boaššogeahčái, ja de dahkat5 dola, ja de lea hávski go lea dolla goađis. Ja jos ii leat čáhcebáiki, de fertejuvvo suddaduvvot muohta, ja de álget ohcat lávkkaid siste biepmu ja álget borrat, ja de lea hávski. Ja dánáigásaš olbmot atnet gáfiid, ja gáffevuoššamuš lea dál dakkaviđe go čáhci lieggana daihe suddá muohta. Ja go lea buorre guohtun, dalle ii dárbbaš bohccuid reainnidit, jos eai leat návddit lahka. De lea hávski sámiid mielas, go lea buorre guohtun ja leat beassan sirdit varas báikái.

Dat orohat lea, gosa dál leat bisánan, lullegeažis duoddariid dein soahkevuvddiin, mat leat badjelaččas beahceráji. Ja dein sii orrot dasságo veháš gassu muohta, ja go das šaddá johttánáigi, de lea jo juovllaid áigi ja dalle lea jo seavdnjat ja čoaskkis. Gal dalle lea váivi johtit, go beaivi nohká. Go gerget johttát goahtesajis ja de šaddet sevnnjodettiin johtit ja hearggit ballet ja ruhttet muhtumin buohtalaga ja darvánaddet muoraid duohkái – ja dalle lea gálggadeamuš. Ja dalle lávejit deinna biestit buvvánit6 jámas, go lea darvánan gieres muora duohkái ja nubbi geahči ráiddus gaiku ja jos eai háhppet viehkat ja čuohpastit lávžži gaskat. Dan dat ferte dahkat, jos háhppeha, vai oažžu heakka heargái.

Ja dan áigge láve soavli jávrriin ja eanuin, ja daidda lea hui bahá darvánit ráidu. Go lea čoaskkis, de darvána gieres soavlái, go lea jitnjon, ja de ii nagat heargi geassit. Ja go lea visot ráidu jitnjon, de dalle lea vuorrádus7 – de ferte gállit soavlečázi čippi rádjái, vaikko lea 30 ja 40 građa8 čoaskkisnai. Ja das gale leat mánggas ožžon vigi, go šaddet galbmot juolggit. Daid lea dát cálli ieš bargan visot, mat leat ovdalis muitaluvvon – daid maid9 leat dan áiggi olbmot dahkan ja bargan.

Sámiid stuorimus basit leat juovllat

Ja dat beaivi, mii lea ovdalis juovlabasiid, dat lea ruohttabeaivi, ja dan beaivvi eahket gohččojuvvo ruohttaeahkedin, ja dat lea váralaččamus eahket. Jos dalle mánát illudit ila fasttit, de dalle ihttohallet, ja jos dalle atná ila stuora ipmilmeahttunvuođa, de dat ihttohallet, vaikko leat stuora boares olbmotnai, go leat ila suruheamit ja ila unnán dihtet Ipmila sániid. Muhto dat, geat dihtet ja 44muitet bajil lohkat Ipmila sániid, de daidda ii bastte Beargalat daihe Riehtis.

Ihttohallamii leat duođastusat, ahte dat lea duohta. Dasa lea duođaštus okta várri, mii lea ožžon nama ihttohallamis. Ja dan vári namma lea Durkkihanvárri ja dat lea lahka Guovdageainnu. Ja dan seammá vári nama oažžumis lea stuora dáhpáhus šaddan ihttohallama sivas.

Okte ledje mánát illudan juovlabasiid gierresiiguin ja bielluiguin ja beatnagiiguin – ja de ledje ovtta máná njuovvan ja de ledje mannan goahtái málistit. Ja de leai boahtán stállu loddehápmin suovvamuora nala, ja de ledje mánát álgán girjjiid lohkat ja muhtumiid ledje čiehkan duorggaid vuollái ja ovtta giisái sisa. Ja de leai stállu borran dan máná oaivvi, mii leai báđis, ja de leai okta mánná duorggaid vuolin dadjan: «Vielja guomooaivi smiergá.» Ja de leai stállu váldán ja borran dannai máná. Ja de leai mannan stállu ja bosson dan giisái čoavddaráiggis gunaid sisa, ja de leai dat mánná jápmán.

Muhto denne leai nubbi goahti1 maid ja denne leai okta boares geret, ja sus leai unna nieiddaš. Ja dat čanai dan2 nieiddas báddái ja dat logai girjji. Muhto biiggás son leai nevvon. Ja de leai dat biigá váldán guokte dákteseahka ja de leai bidjan luhka oaivái ja de leai vuoddján dállui, vai gohččojit isit ja eamit ruoktot. Ja de leai stállu bidjan su beatnaga3 dasa mannjái, muhto biigá leai dávttiid hoigadan. Ja go stállu jovssai, de son válddii dávtti eret ja logai: «Jogos don leat das ein?» Ja de son válddii dávtti eret beatnagis, ja de ein hohccala biiggá mannjái. Biigá manai girkogillái, dohko stállu ii duostta – de son jorggihii4 ruoktot.

Ja go biigá leai boahtán dállui, de leai heargi luoddanan. Ja de leai isit njuovvan, ja de ledje málistan, ja go ledje roggan mállása, de ledje leamaš geađggit báđis. De ledje vuoddján isit ja eamit ruoktot. Ja go bođiiga lahka goađi, de leai stállu čuohppan isidis guola eret ja dadjan: «Mannes leat dahkan dakkár bahás mánáid.» Ja de leai čuohppan eamidis čiččiid eret ja leai dadjan: «Manin leat njamahan dakkár mánáid.» Ja de goahti šattai geađgin, ja eamit ja isit šattaiga5 geađgin, ja visot eallu šattai geađgin.

Sámiin lea olu skihkka dan ruohttabeaivve: sii válmmastit visot maid sii dárbbašit basiid siste atnit. Sii njuvvet bohccuid ja gorrot visot maid dárbbašit dalle bassin, ja čuhppet hui olu muoraid. Ja go leat ožžon dan made, ahte bistet basiid badjel, de čorgejit birra smáhkkomuora visot rissiid, ja muorrafiinnuid bidjet hui fiidnát: 45eai galgga skihčit eai gosage, vai ii stálu ráidu darván6. Ja dat galgá ceggejuvvot okta rissi smáhkkomuora duohkái, masa stállu čatná ráiddus dan botta go manná goađis čázi juhkame. Ja jos ii gávnna čázi, de son njamista soapmásis vuoidnjamiid eret. Ja dan [dihte] maid sámit lávejit válmmastit cazi jur dievva gievnni, vai ii leat stálus vuoibmi dahkat maidege.

Ja go lea bassebeaivi šaddan, de eai sii bargga ieža barggu go bohccuid reainnidit ja goađis boldet dola ja borret ja juhket maid dárbbašit – ja mánáid atnet vára ahte eai beasa illudit. Ja daid seammá juovllaid áigge sii atnet čábbámus eallima, eaige bargga eai maidege, jos ii šatta soames bargu, maid fertejit bargat. Jos návdi boahtá ja goddala bohccuid, de gale fertejit njuovvat deid, ja deinna ii ihttohala, go lea fertemuš dahkat dan – daihe vaikko man fertema sivas dagalii, de ii leat goit dat su sivva, go šaddá dahkat, vaikko ii háliidivččoge dahkat. Gal sámit fertejit johtitnai olles siiddain juovlabasiid siste, go lea nu heajos ealát bohccuin, ahte eai sáhte birget muđui go johtet – ja dat ii šatta7 maid sin sivvan, go lea fertemuš johtit. Dat leat goit dátnai áššit8 dego láhka, ahte ii galgga sivahaga ránggáštuvvot9 giige.

[Sápmi ja boazu]

Dál álget johttát fas ja johtet daidda báikkiide gos galget dálvet orrut, muhtumat lagabuidda ja muhtumat guhkibuidda. Ja dat mat johtet guhkás luksa, daidda lea váivvit. Ja jos johtet sárggáide sisa, de šaddet oastit ja máksit stuora ruđaid – ja jos eai mávsse, nugo hearrát gildet sárggáin máksimis, de gal bahá geavvá sámiide. Muhto das lea sin lohpi atnit suinniid rabas olles dálvvi juohke jagis, ja go daid borret bohccot, deid šaddá máksit. Ja jos ii mávsse visot, de sii bohtet logenáriid goađi lusa ja cábmet gođiid ja cábmet bohccuid, ja dievdoveahka ballet ja mannet meahccái, go sii uhkidit cábmit ja vaikko maid dahkat. Ja dainna sivain lea buoremus máksit maid sii sihtet. Ja go sii mákset ja sohpet. de lea gal álki, go boazu guohtu hui bures, gos lea buorre jeagil – de dalle ii dárbbaš olu čuoigat, ja eallu buoidu. Ja go johttájit, de lea nu hávski johtit dain siiddain, guđet leat leamaš sárggáin jeagelrájis.

46Sápmelaš lea goit seammálágáš, luondu dego bohccos; soai háliideaba golgat lulás ja davás dan mielde go soai lávebage golgat. Ja soai leaba árggit goappašagat. Ja soai leaba šaddan árgivuođa dihte ballát juohke guovllus. Ja dan dihte dál sápmi ferte orrut doppe, gos ii oro oktage ieža olmmoš go sápmi, beare alla duoddariid nalde son orolii vaikko álo, jos bivalii ja ealálii su gárji, bohccot.

Ja sápmi dovdá dálkkiid ja son lea juoidá oahppan bohccosnai dovdat dálkkiid, ja sápmi lea bivvil ja deaivil, son deaivá seavdnjadinnai ja mierkán ja guoldun – goit soames oassi sámiin. Ja mii gullá čuoigamii ja viehkamii, dat lea su luonddu mielde.

Boares áiggi sámit orro dálvet beahcevuvddiin, ja orro ráfis okta guđege váris. Ja go nohká oppas nu, ahte visot šaddá čiegarin, de sii johttájit fas nuppi várrái daihe nuppi báikái, gos ii leat velá guhton. Dat lea: gos boazu guohtu, de das galbmo muohta nu garasin, ahte ii šat nuppi geardde naga guohtut. Ja go lea buorre guohtun, de leai hávski, ja ii lean olu bargu bohcco čuoigamis, jos eai lean návddit dahe ruopmasat.

Heajos jagiid bohccot gárgide vulos, ja sámit čuvvo vulos Vuollemeara duohkái ja orro doppenai soames oassi, dasságo dálolaš bođii ja balddii bajás duoddariid guvlui – ja vuojehedje sámiid dasságo dusto duoddarat1. Ja sámit manne badjel duoddariid ja guhkkodahkii2 duoddariid mielde.

Ja leat iežánai olbmot álgán bargat bohccuiguin. Muhto eai sii háliidan čuvodit bohccuid, go leai nu váivi mannat dego boazu. Ja dan sivas álge orrut ovttat sajis ja dahke dáluid ja bivde fal gottiid ja guliid.

Boken er utgitt av Nasjonalbiblioteket

Last ned

Last ned hele boken til mobil/nettbrett i .epub-format eller som .mobi.
Du kan også skrive ut boken som .pdf eller html.

Om Muitalus sámiid birra

Muitalus sámiid birra kom ut i 1910 og er den første boken som ble skrevet og utgitt på samisk. Den ble utgitt som en parallellutgave med dansk oversettelse (En bog om lappernes liv) utført av den danske folkelivsforskeren Emilie Demant Hatt, som også hadde inspirert Turi til å skrive boken.

I boken forteller Johan Turi om reindriftsamenes liv på begynnelsen av 1900-tallet, og han håpet at boken ville få myndighetene til å endre sin strenge politikk overfor samene.

Turi har selv tegnet alle illustrasjonene til boken.

Boken er blitt oversatt til en rekke språk, men først i 2011 kom en norsk versjon (med tittel Min bok om samene).

Les mer..

Om Johan Turi

Den samiske reineieren og forfatteren Johan Turi regnes for å være den første samiske forfatteren. I 1910 ga han ut Muitalus sámiid birra, hvor han forteller om samenes situasjon.

Les mer..

Faksimiler

For denne boken finnes det også faksimiler tilgjengelig:

Del boken

Tips dine venner om denne boken!

Del på Twitter
Del på Facebook

Gå ikke glipp av ett eneste ord.

Fyll ut e-posten din under så vi kan varsle deg når nye verk publiseres.